Sunčeva energija predstavlja jedan od najvažnijih obnovljivih izvora energije, a Hrvatska zbog svog geografskog položaja ima izuzetno dobre preduvjete za njezino korištenje. S prosječno 2.400 do 2.800 sunčanih sati godišnje, osobito u priobalnom području, Hrvatska ima značajan potencijal za korištenje solarne energije koji je još uvijek nedovoljno iskorišten.

Solarni potencijal Hrvatske

Hrvatska ima iznadprosječan solarni potencijal u usporedbi s većinom europskih zemalja. Posebno je to izraženo u Dalmaciji i na otocima, gdje intenzitet zračenja doseže preko 1.500 kWh/m² godišnje. Čak i kontinentalni dio Hrvatske ima dobar potencijal sa oko 1.200 kWh/m² godišnje. Ovi podaci pokazuju da bi solarna energija mogla igrati značajnu ulogu u energetskoj tranziciji Hrvatske.

Usporedbe radi, Njemačka, koja je vodeća zemlja u Europi po instaliranim solarnim kapacitetima, ima prosječno sunčevo zračenje od samo 1.000-1.200 kWh/m² godišnje, što je značajno manje od hrvatskog prosjeka. Unatoč tome, Njemačka ima više od 50 GW instaliranih solarnih kapaciteta, dok Hrvatska ima manje od 100 MW, što čini manje od 2% ukupne instalirane snage u elektroenergetskom sustavu.

Trenutno stanje solarne energije u Hrvatskoj

Posljednjih godina bilježi se značajan porast interesa za solarnu energiju u Hrvatskoj, posebno nakon povećanja cijena električne energije i plina. Sve više kućanstava i tvrtki odlučuje se za ugradnju solarnih panela kako bi smanjili račune za energiju i doprinijeli zaštiti okoliša.

Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), Hrvatska je do kraja 2022. godine imala više od 10.000 malih solarnih elektrana, uglavnom na krovovima kuća i zgrada. Ovo predstavlja značajan rast u odnosu na prethodne godine, ali još uvijek je daleko od punog potencijala.

Trendovi rasta

Posljednjih godina bilježimo eksponencijalni rast u broju instaliranih solarnih sustava. U 2022. godini instalirano je gotovo tri puta više solarnih kapaciteta nego u 2021. godini. Ovaj trend se nastavlja i u 2023. godini, potaknut rastućim cijenama energije, padom cijena solarnih tehnologija i dostupnošću poticaja.

Izazovi razvoja solarne energije u Hrvatskoj

Unatoč velikom potencijalu, razvoj solarne energije u Hrvatskoj suočava se s nekoliko izazova:

Administrativne prepreke

Jedan od najvećih izazova je kompleksnost administrativnih postupaka za dobivanje dozvola i odobrenja. Investitori često moraju proći kroz dugotrajan proces prikupljanja dokumentacije i ishođenja različitih suglasnosti prije nego što mogu započeti s instalacijom. Ovo uključuje:

• Energetsku suglasnost od HEP-a
• Građevinsku dozvolu u nekim slučajevima
• Suglasnost od konzervatorskog odjela u zaštićenim područjima
• Ugovor o otkupu električne energije

Ograničenja mrežne infrastrukture

Električna mreža u nekim dijelovima Hrvatske nije spremna za prihvat velikih količina solarne energije. Ovo predstavlja poseban problem u ruralnim područjima i na otocima, gdje je mreža često starija i nije projektirana za dvosmjerni tok energije. Prema podacima HEP-ODS-a, u nekim područjima već postoje ograničenja za priključak novih solarnih elektrana na mrežu.

Financijska ograničenja

Iako su cijene solarnih tehnologija značajno pale posljednjih godina, početna investicija još uvijek predstavlja značajan izdatak za mnoga kućanstva i tvrtke. Prosječan solarni sustav za obiteljsku kuću košta između 5.000 i 10.000 eura, što je značajna investicija unatoč dugoročnim uštedama.

Poticaji i mjere za razvoj solarne energije

Hrvatska je uvela nekoliko mjera za poticanje korištenja solarne energije:

Subvencije Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) redovito objavljuje natječaje za sufinanciranje ugradnje solarnih sustava za kućanstva i tvrtke. Ovi natječaji pokrivaju do 40-60% ukupnih troškova instalacije, što značajno smanjuje početnu investiciju.

Model otkupa viška električne energije

Hrvatska je uvela model neto mjerenja (engl. net metering) koji omogućuje vlasnicima solarnih sustava da višak proizvedene električne energije predaju u mrežu, a zatim je iskoriste kada njihovi paneli ne proizvode dovoljno energije (npr. tijekom noći). Ovaj model značajno povećava isplativost solarnih sustava za kućanstva.

EU fondovi

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) i druge EU programe, Hrvatska ima pristup značajnim sredstvima za razvoj obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu energiju. Ova sredstva mogu se koristiti za razvoj velikih solarnih projekata, ali i za poticanje malih instalacija na krovovima.

Primjeri uspješnih projekata

Unatoč izazovima, u Hrvatskoj postoji sve više uspješnih solarnih projekata:

Solarna elektrana Vis

Prva veća neintegrirana solarna elektrana u Hrvatskoj izgrađena je na otoku Visu, s kapacitetom od 3.5 MW. Ova elektrana proizvodi dovoljno električne energije za opskrbu gotovo 1.000 kućanstava i značajno doprinosi energetskoj neovisnosti otoka.

Solarni krovovi u hrvatskim gradovima

Sve više javnih zgrada, škola, bolnica i sportskih objekata u gradovima diljem Hrvatske oprema se solarnim panelima. Primjerice, u Zagrebu je nekoliko škola i vrtića opremljeno solarnim sustavima, što ne samo da smanjuje troškove energije, već i služi kao edukativni primjer za učenike i lokalnu zajednicu.

Budućnost solarne energije u Hrvatskoj

Budućnost solarne energije u Hrvatskoj izgleda obećavajuće. Prema energetskoj strategiji Hrvatske, do 2030. godine planira se povećanje kapaciteta solarnih elektrana na više od 1 GW. Ovo bi značilo deseterostruko povećanje trenutačnih kapaciteta.

Nekoliko trendova koji će oblikovati budućnost solarne energije u Hrvatskoj:

Zajednice energije iz obnovljivih izvora

Novi zakonski okvir omogućuje stvaranje energetskih zajednica gdje građani mogu zajednički ulagati u solarne elektrane i dijeliti proizvedenu energiju. Ovo može biti posebno korisno za stanare višestambenih zgrada koji nemaju mogućnost instalacije panela na vlastitim krovovima.

Razvoj tehnologije pohrane energije

Napredak u tehnologijama baterija omogućit će učinkovitije korištenje solarne energije kroz pohranu viška energije za korištenje kada sunce ne sija. Ovo će dodatno povećati isplativost solarnih sustava i smanjiti opterećenje na elektroenergetsku mrežu.

Pametne mreže i digitalizacija

Implementacija pametnih mreža omogućit će bolju integraciju solarne energije u energetski sustav, smanjujući potrebu za ograničenjima priključka novih sustava na mrežu.

Zaključak

Hrvatska ima izuzetan potencijal za korištenje solarne energije koji je još uvijek nedovoljno iskorišten. Iako postoje izazovi poput administrativnih prepreka i ograničenja mrežne infrastrukture, sve veći broj poticaja i mjera te pad cijena solarnih tehnologija stvaraju povoljne uvjete za brži razvoj ovog sektora.

Za potpuno iskorištavanje solarnog potencijala, potrebno je daljnje pojednostavljenje administrativnih postupaka, ulaganja u modernizaciju mreže te nastavak i proširenje programa poticaja. S obzirom na globalne trendove prema obnovljivim izvorima energije i specifičnu geografsku prednost Hrvatske u pogledu sunčevog zračenja, solarna energija trebala bi igrati ključnu ulogu u energetskoj tranziciji zemlje prema čišćim izvorima energije.