Zelena tranzicija predstavlja jednu od najznačajnijih transformacija kroz koju Hrvatska i druge europske zemlje prolaze u 21. stoljeću. Radi se o sveobuhvatnom procesu preobrazbe gospodarstva i društva s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, povećanja energetske učinkovitosti i prelaska na obnovljive izvore energije. U ovom članku analiziramo trenutno stanje zelene tranzicije u Hrvatskoj, njene glavne izazove, ali i prilike koje donosi za gospodarski razvoj i zaštitu okoliša.

Zelena tranzicija - što to točno znači za Hrvatsku?

Zelena tranzicija u kontekstu Hrvatske podrazumijeva postupni prijelaz s fosilinih goriva (nafta, plin, ugljen) na obnovljive izvore energije (sunce, vjetar, voda, biomasa, geotermalna energija), povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva - od energetike, preko prometa, do industrije, poljoprivrede i zgradarstva.

Hrvatska je, kao članica Europske unije, obvezna sudjelovati u ostvarenju zajedničkih klimatskih ciljeva EU-a:

• Smanjenje emisija stakleničkih plinova za najmanje 55% do 2030. godine u odnosu na razine iz 1990. godine
• Povećanje udjela obnovljivih izvora energije na najmanje 32% u konačnoj potrošnji energije do 2030. godine
• Povećanje energetske učinkovitosti za najmanje 32.5% do 2030. godine
• Postizanje klimatske neutralnosti (neto nulta emisija stakleničkih plinova) do 2050. godine

Trenutno stanje zelene tranzicije u Hrvatskoj

Hrvatska je posljednjih godina napravila određene korake prema zelenoj tranziciji, ali tempo promjena još uvijek nije dovoljno brz za ostvarenje ambicioznih europskih ciljeva.

Energetika

U području energetike, Hrvatska ima relativno dobar start zahvaljujući značajnom udjelu hidroenergije u proizvodnji električne energije. Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije, oko 60% električne energije u Hrvatskoj dolazi iz obnovljivih izvora, prvenstveno hidroelektrana, ali i iz sve značajnijeg udjela vjetroelektrana i solarnih elektrana.

Međutim, u području ukupne potrošnje energije (koja uključuje i promet, grijanje, industriju), udio obnovljivih izvora je znatno niži i iznosi oko 28%. To je blizu trenutnog EU cilja od 32%, ali s obzirom na nove, ambicioznije ciljeve koji se najavljuju u sklopu Europskog zelenog plana, bit će potrebno značajno ubrzati zelenu tranziciju.

Promet

Sektor prometa predstavlja jedan od najvećih izazova za zelenu tranziciju. Hrvatska još uvijek ima relativno mali broj električnih vozila (manje od 1% ukupnog broja vozila), a infrastruktura punionica je nedovoljno razvijena, posebno izvan većih gradova. Pozitivan pomak predstavljaju ulaganja u željezničku infrastrukturu, uključujući planove za obnovu i modernizaciju ključnih željezničkih pravaca.

Zgradarstvo

U sektoru zgradarstva, koji je odgovoran za oko 40% potrošnje energije u Hrvatskoj, postoje pozitivni pomaci kroz programe energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća koje sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Međutim, tempo obnove od oko 0.7% godišnje još uvijek je daleko od potrebnih 3% kako bi se ostvarili klimatski ciljevi.

Ključni izazovi zelene tranzicije u Hrvatskoj

Zelena tranzicija suočava se s nekoliko značajnih izazova u hrvatskom kontekstu:

Financiranje

Jedan od najvećih izazova je osiguranje potrebnih financijskih sredstava za zelenu tranziciju. Procjenjuje se da će za potpunu dekarbonizaciju hrvatskog gospodarstva biti potrebno više od 50 milijardi eura ulaganja do 2050. godine. To su značajna sredstva koja zahtijevaju kombinaciju javnih i privatnih izvora financiranja, uključujući EU fondove, nacionalni proračun, bankarske kredite i privatne investicije.

Administrativne prepreke

Kompleksni administrativni postupci i dugotrajan proces izdavanja dozvola predstavljaju značajnu prepreku za brži razvoj projekata obnovljivih izvora energije. Investitori često ističu da dobivanje svih potrebnih dozvola za solarne ili vjetroelektrane može trajati i nekoliko godina, što značajno usporava tranziciju.

Nedostatak stručnih kadrova

Za uspješnu zelenu tranziciju potrebni su stručnjaci u različitim područjima - od projektiranja i instalacije solarnih sustava, preko energetskih pregleda zgrada, do razvoja pametnih energetskih mreža. Hrvatska se suočava s nedostatkom kvalificiranih radnika u ovim područjima, što može usporiti implementaciju zelenih tehnologija.

Energetsko siromaštvo

Značajan dio hrvatskih građana živi u energetskom siromaštvu, što znači da nemaju dovoljno sredstava za adekvatno grijanje svojih domova ili za ulaganje u energetsku učinkovitost. Prema nekim procjenama, oko 15% stanovništva Hrvatske ne može si priuštiti adekvatno grijanje zimi. Zelena tranzicija mora uzeti u obzir ove socijalne aspekte kako ne bi dodatno pogoršala položaj ranjivih skupina stanovništva.

Energetska infrastruktura

Postojeća elektroenergetska mreža u nekim dijelovima Hrvatske nije prilagođena za prihvat velike količine energije iz promjenjivih obnovljivih izvora poput sunca i vjetra. Potrebna su značajna ulaganja u modernizaciju mreže i razvoj sustava za pohranu energije kako bi se omogućila integracija većeg udjela obnovljivih izvora.

Prilike koje donosi zelena tranzicija

Unatoč izazovima, zelena tranzicija donosi i brojne prilike za Hrvatsku:

Gospodarski rast i nova radna mjesta

Ulaganja u zelene tehnologije mogu pokrenuti značajan gospodarski rast i otvoriti tisuće novih radnih mjesta. Prema studiji Instituta za ekonomska istraživanja, zelena tranzicija mogla bi stvoriti više od 50.000 novih radnih mjesta u Hrvatskoj do 2030. godine, posebno u područjima obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i održive mobilnosti.

Energetska neovisnost i sigurnost

Hrvatska trenutno uvozi više od 50% energije koju troši, što je čini ovisnom o globalnim energetskim tržištima i geopolitičkim odnosima. Povećanje proizvodnje energije iz domaćih obnovljivih izvora smanjilo bi ovisnost o uvozu i povećalo energetsku sigurnost zemlje. Ovo je postalo posebno važno u kontekstu energetske krize 2022. godine, koja je pokazala ranjivost europskih zemalja ovisnih o uvozu plina.

EU fondovi kao pokretač tranzicije

Za razdoblje 2021.-2027., Hrvatska ima na raspolaganju više od 22 milijarde eura iz različitih EU fondova i instrumenata, uključujući Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te Višegodišnji financijski okvir. Značajan dio tih sredstava namijenjen je za zelenu tranziciju - od energetske obnove zgrada, preko ulaganja u obnovljive izvore energije, do razvoja održivog transporta. Ovo predstavlja jedinstvenu priliku za financiranje zelene tranzicije koju Hrvatska mora maksimalno iskoristiti.

Inovacije i tehnološki razvoj

Zelena tranzicija može potaknuti inovacije i tehnološki razvoj u Hrvatskoj. Postoji potencijal za razvoj domaće industrije povezane sa zelenim tehnologijama - od proizvodnje komponenti za solarne sustave, preko razvoja softvera za upravljanje energijom, do inovativnih rješenja za električnu mobilnost. Ovo može doprinijeti digitalnoj transformaciji hrvatskog gospodarstva i povećanju njegove konkurentnosti.

Zdraviji okoliš i kvaliteta života

Smanjenje korištenja fosilnih goriva doprinijet će čišćem zraku i zdravijem okolišu. Ovo je posebno važno za gradska područja poput Zagreba, Rijeke ili Splita, gdje kvaliteta zraka tijekom zimskih mjeseci često pada ispod preporučenih vrijednosti. Bolja kvaliteta zraka ima direktan pozitivan utjecaj na zdravlje građana i kvalitetu života.

Studije slučaja: Primjeri uspješne zelene tranzicije u Hrvatskoj

Iako postoje izazovi, u Hrvatskoj već postoji niz primjera uspješne zelene tranzicije:

Krk - prvi energetski neovisan otok

Otok Krk postavilo je ambiciozan cilj da postane prvi energetski neovisan otok u Hrvatskoj do 2030. godine. Kroz projekt "Krk - energetski neovisan otok", na otoku se provodi niz aktivnosti - od instalacije solarnih panela na javnim i privatnim zgradama, preko razvoja e-mobilnosti (uključujući javni prijevoz na električnu energiju), do edukacije lokalnog stanovništva. Otok već ima preko 3 MW instaliranih solarnih kapaciteta, a planira se i izgradnja vjetroelektrane.

Koprivnica - održiva mobilnost

Grad Koprivnica primjer je uspješne zelene tranzicije u području mobilnosti. Grad je razvio mrežu biciklističkih staza dugu preko 70 km, uveo javne bicikle, izgradio prvi hrvatski nisko-energetski dječji vrtić i prve hrvatske javne zgrade gotovo nulte energije. Također, Koprivnica je prvi hrvatski grad koji je uveo električne autobuse u javni prijevoz.

Korišćenci - prvo energetski neovisno selo

Malo selo Korišćenci u Istri postalo je prvo potpuno energetski neovisno selo u Hrvatskoj. Svi stanovnici sela instalirali su solarne elektrane na krovovima svojih kuća, ukupne snage dovoljne da pokriju sve energetske potrebe sela. Osim proizvodnje električne energije, selo je razvilo i sustav za grijanje na biomasu, čime se dodatno smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima.

Kako ubrzati zelenu tranziciju?

Za uspješnu zelenu tranziciju u Hrvatskoj potrebne su koordinirane aktivnosti na različitim razinama:

Zakonodavne i regulatorne mjere

• Pojednostavljenje administrativnih postupaka za projekte obnovljivih izvora energije
• Uvođenje obveznih minimalnih standarda energetske učinkovitosti za nove i postojeće zgrade
• Poticanje primjene načela "energetska učinkovitost na prvom mjestu" u svim sektorima
• Razvoj regulatornog okvira za energetske zajednice građana

Financijske mjere

• Nastavak i proširenje programa sufinanciranja energetske obnove zgrada
• Razvoj inovativnih financijskih instrumenata za projekte zelene tranzicije (zelene obveznice, ESCO model)
• Postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva i preusmjeravanje tih sredstava u obnovljive izvore energije
• Učinkovito korištenje dostupnih EU fondova za zelenu tranziciju

Obrazovanje i informiranje

• Razvoj obrazovnih programa za stručnjake u području zelene tranzicije
• Informativne kampanje za građane o prednostima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije
• Poticanje istraživanja i razvoja u području zelenih tehnologija
• Razvoj one-stop-shop usluga za građane i tvrtke zainteresirane za zelene projekte

Infrastrukturne mjere

• Modernizacija elektroenergetske mreže za prihvat veće količine obnovljivih izvora energije
• Razvoj infrastrukture za električnu mobilnost (punionice)
• Ulaganja u javni prijevoz i željezničku infrastrukturu
• Razvoj sustava za pohranu energije na razini elektroenergetskog sustava

Zaključak

Zelena tranzicija predstavlja jedan od najvećih izazova, ali i prilika za Hrvatsku u narednim desetljećima. Uspješna tranzicija prema niskougljičnom i održivom gospodarstvu zahtijevat će značajna ulaganja, ali će donijeti višestruke koristi - od gospodarskog rasta i novih radnih mjesta, preko poboljšanja kvalitete okoliša i zdravlja građana, do povećanja energetske neovisnosti i sigurnosti.

Ključ uspjeha bit će sposobnost mobilizacije svih dionika - od državnih institucija, preko gospodarskog sektora, do akademske zajednice i građana. Također, važno je osigurati da zelena tranzicija bude pravedna i da njeni troškovi ne padnu disproporcionalno na najranjivije skupine društva.

Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao predvodnik zelene tranzicije u regiji, iskoristiti svoje prirodne potencijale za proizvodnju čiste energije i razviti konkurentno gospodarstvo temeljeno na zelenim tehnologijama. Hoće li tu priliku iskoristiti, ovisit će o strateškim odlukama i konkretnim aktivnostima koje će se poduzeti u narednim godinama.