Jadranska obala Hrvatske, poznata po svojim snažnim i postojanim vjetrovima, predstavlja jedno od najperspektivnijih područja Europe za razvoj vjetroenergije. Bura i jugo, karakteristični vjetrovi ovog područja, pružaju izvanredan izvor obnovljive energije koji je još uvijek nedovoljno iskorišten. U ovom članku istražujemo potencijal vjetroenergije na jadranskoj obali, trenutno stanje sektora i izazove s kojima se suočava.

Potencijal vjetroenergije u Hrvatskoj

Hrvatska ima iznimno povoljan geografski položaj za iskorištavanje energije vjetra, posebice na području Dalmacije i dalmatinskog zaleđa. Prema studijama Državnog hidrometeorološkog zavoda, prosječna brzina vjetra u priobalnim područjima često prelazi 6 m/s na visini od 80 metara, što je optimalno za komercijalno iskorištavanje energije vjetra.

Procjenjuje se da bi Hrvatska, kada bi u potpunosti iskoristila svoj potencijal vjetroenergije, mogla proizvesti više od 10 TWh električne energije godišnje samo iz vjetra, što bi pokrilo gotovo polovicu ukupne godišnje potrošnje električne energije u zemlji. Ovo pokazuje ogroman neiskorišteni potencijal kojim Hrvatska raspolaže.

Trenutno stanje vjetroenergije u Hrvatskoj

U posljednjem desetljeću, Hrvatska je napravila značajne korake u razvoju vjetroenergije. Prema podacima Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE), Hrvatska danas ima instaliranu snagu vjetroelektrana od približno 800 MW, što čini oko 15% ukupnog instaliranog kapaciteta u elektroenergetskom sustavu.

Najznačajnije vjetroelektrane u Hrvatskoj su:

• Vjetroelektrana Krš-Pađene (142 MW) - najveća pojedinačna vjetroelektrana u Hrvatskoj
• Vjetroelektrana Korlat (58 MW) - prva vjetroelektrana u vlasništvu HEP-a
• Vjetroelektrana Danilo (43.7 MW) - jedna od prvih velikih vjetroelektrana u Hrvatskoj
• Vjetroelektrana Vratarusa (42 MW) - smještena na Senjskom bilu

Ove vjetroelektrane zajedno proizvode dovoljno električne energije za opskrbu više od 300.000 kućanstava, što predstavlja značajan doprinos energetskom sustavu Hrvatske. Međutim, to je još uvijek daleko od punog potencijala.

Rastuća proizvodnja

Vjetroelektrane u Hrvatskoj bilježe konstantan rast proizvodnje električne energije. U 2022. godini, vjetroelektrane su proizvele više od 1.5 TWh električne energije, što predstavlja oko 10% ukupne proizvodnje električne energije u Hrvatskoj. Ovo je značajan porast u odnosu na prethodne godine i pokazuje sve veću važnost vjetroenergije u hrvatskom energetskom miksu.

Izazovi u razvoju vjetroenergije na jadranskoj obali

Unatoč velikom potencijalu, razvoj vjetroenergije na jadranskoj obali suočava se s nekoliko značajnih izazova:

Prostorna ograničenja i turizam

Jadranska obala je područje intenzivnog turizma i značajne prirodne ljepote. Postoji zabrinutost da bi veliki vjetroparkovi mogli negativno utjecati na vizualni identitet krajolika i time na turističku atraktivnost. Ovo dovodi do otpora lokalnih zajednica i turističkog sektora prema izgradnji novih vjetroelektrana u vidljivim priobalnim područjima.

Zaštićena područja

Značajan dio jadranske obale čine nacionalni parkovi, parkovi prirode i druge zaštićene zone gdje je izgradnja infrastrukturnih projekata ograničena ili zabranjena. Ova ograničenja, iako važna za očuvanje prirode, smanjuju dostupne lokacije za vjetroelektrane.

Tehnički izazovi

Jadranska obala je izložena ekstremnim vremenskim uvjetima, uključujući vrlo jake udare bure koji mogu premašiti brzinu od 200 km/h. Ovo predstavlja tehnički izazov za dizajn i izgradnju vjetroelektrana koje moraju biti otporne na takve ekstremne uvjete.

Priključak na mrežu

Elektroenergetska mreža u nekim dijelovima jadranske obale nije dovoljno razvijena za prihvat velikih količina energije iz vjetroelektrana. Potrebna su značajna ulaganja u mrežnu infrastrukturu kako bi se omogućila integracija novih vjetroelektrana.

Nove prilike i inovativna rješenja

Unatoč izazovima, postoje brojne prilike za daljnji razvoj vjetroenergije na jadranskoj obali:

Offshore vjetroelektrane

Jedna od najuzbudljivijih prilika za Hrvatsku je razvoj offshore (pučinskih) vjetroelektrana u Jadranskom moru. Vjetroelektrane smještene na moru imaju nekoliko prednosti:

• Nemaju utjecaj na vizualni identitet obale
• Mogu iskoristiti snažnije i postojanije morske vjetrove
• Ne zauzimaju vrijedna zemljišta na obali
• Mogu se izgraditi u većim razmjerima

Iako Jadransko more nije toliko duboko kao Sjeverno more gdje su offshore vjetroelektrane već dobro razvijene, nove tehnologije plutajućih vjetroelektrana omogućuju instalaciju i u dubljim vodama. Hrvatska je već pokrenula studije izvedivosti za nekoliko potencijalnih lokacija za offshore vjetroelektrane u sjevernom i srednjem Jadranu.

Hibridni sustavi

Kombiniranje vjetroelektrana s drugim obnovljivim izvorima, posebice solarnim elektranama, predstavlja obećavajuće rješenje za optimalno korištenje prostora i balansiranje proizvodnje. Vjetar i sunce često imaju komplementarne periode najveće proizvodnje (vjetar je često jači noću i zimi, dok je sunce najjače danju i ljeti), što omogućuje ujednačeniju proizvodnju tijekom godine.

Energetske zajednice

Novi zakonski okvir za energetske zajednice omogućuje lokalnom stanovništvu i poslovnim subjektima zajedničko ulaganje u vjetroelektrane i direktnu korist od proizvedene energije. Ovo može značajno povećati prihvaćanje vjetroprojekta u lokalnim zajednicama jer stanovnici postaju dionici, a ne samo promatrači projekata.

Primjeri uspješnih projekata

Hrvatska već ima nekoliko vrlo uspješnih primjera vjetroelektrana na jadranskoj obali:

Vjetroelektrana Krš-Pađene

Smještena u zaleđu Knina, ova vjetroelektrana s instaliranom snagom od 142 MW je najveća u Hrvatskoj. Godišnje proizvodi dovoljno električne energije za opskrbu oko 110.000 kućanstava. Projekt je također pokazao kako vjetroelektrane mogu doprinijeti lokalnoj ekonomiji kroz zapošljavanje i komunalne naknade.

Vjetroelektrana Korlat

Prva vjetroelektrana u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede (HEP), smještena u zaleđu Zadra. S instaliranih 58 MW, ova vjetroelektrana predstavlja važan korak u HEP-ovoj strategiji razvoja obnovljivih izvora energije. Godišnje proizvodi oko 170 GWh električne energije, što je dovoljno za opskrbu 50.000 kućanstava.

Budućnost vjetroenergije u Hrvatskoj

Budućnost vjetroenergije u Hrvatskoj izgleda obećavajuće. Prema Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu Hrvatske do 2030. godine, planira se povećanje kapaciteta vjetroelektrana na više od 1.5 GW, što bi gotovo udvostručilo trenutne kapacitete.

Strateški projekti

Nekoliko strateških projekata vjetroelektrana je u različitim fazama razvoja:

• Vjetroelektrana Senj (156 MW) - u procesu ishođenja dozvola
• Vjetroelektrana Obrovac (40 MW) - u fazi izrade studije utjecaja na okoliš
• Pilot projekt offshore vjetroelektrane u sjevernom Jadranu (25 MW) - u fazi studije izvedivosti

Zakonodavni okvir

Za potpuno iskorištavanje potencijala vjetroenergije, Hrvatska treba nastaviti razvijati povoljan zakonodavni okvir. Ključne mjere uključuju:

• Pojednostavljenje postupka dobivanja dozvola za nove projekte
• Razvoj specifičnog zakonodavstva za offshore vjetroelektrane
• Osiguranje dugoročne stabilnosti poticaja za obnovljive izvore energije
• Integracija vjetroenergije u prostorne planove na nacionalnoj i lokalnoj razini

Zaključak

Jadranska obala Hrvatske predstavlja izuzetan resurs za razvoj vjetroenergije koji je još uvijek značajno neiskorišten. Dok su u posljednjem desetljeću učinjeni važni koraci, potencijal za daljnji razvoj je ogroman. Posebno uzbudljive mogućnosti postoje u području offshore vjetroelektrana i hibridnih sustava koji kombiniraju vjetar s drugim obnovljivim izvorima.

Za uspješno iskorištavanje ovog potencijala, potrebno je balansirati energetske potrebe s očuvanjem prirodnih ljepota jadranske obale i interesima turističkog sektora. Uz pravilan pristup, vjetroenergija može postati ključni element energetske tranzicije Hrvatske, doprinoseći energetskoj neovisnosti, smanjenju emisija stakleničkih plinova i stvaranju novih radnih mjesta u priobalnom području.

Izazovi su značajni, ali s kombinacijom tehnoloških inovacija, strateškog planiranja i uključivanja lokalnih zajednica, vjetroenergija na jadranskoj obali može postati jedan od glavnih stupova održive energetske budućnosti Hrvatske.